SLAVONSKI BROD - Energetska obnova posljednjih je godina često spominjana i provođena, barem kada je riječ o zgradama javnih ustanova, poput škola, vrtića, bolnica. No, kada su u pitanju stambene zgrade, situacija nije baš najsjajnija. Ipak, iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja najavili su novi krug „Energetske obnove višestambenih zgrada", a poziv na dostavu projektnih prijedloga, koja bi trebala početi u prvom kvartalu iduće godine, jesu upravitelji i predstavnici suvlasnika. Ministarstvo je u tu svrhu, u prvoj fazi osiguralo 152 milijuna kuna, a stopa sufinanciranja bespovratnim sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova iznosit će, jednako kao i za prošli Poziv, 60 %. No, pitanje je hoće li odaziv zadovoljiti očekivanja.
"Za kandidaturu projekata potrebna je suglasnost barem 50 posto stanara. Kada dođe do realizacije projekta, odnosno njegovog financiranja, većina stanara odlučuje se za kreditno zaduženje. A u tom dijelu banke traže veću zainteresiranost stanara."
Jedna od prvih stambenih zgrada u Slavonskom Brodu, čiji su se stanari odlučili na energetsku obnovu, bila je ona u Supilovoj 20. - Kada smo početkom 2015. godine krenuli s idejom o obnovi zgrade, zainteresiranost stanara je bila oko 90 do 95 posto. Tek mali dio njih se dvoumio, ali do kraja smo svi pristali jer je zgrada stvarno bila u groznom stanju, a nitko nam to neće riješiti ako se, kao suvlasnici, sami ne pobrinemo za sebe i svoju imovinu - za SBplus je ranije kazao predstavnik stanara Josip Rokavec. U zgradi u Supilovoj, kao i u još osam zgrada, koliko ih je - prema podatcima Fonda za zaštitu okoliša u Slavonskom Brodu obuhvaćeno energetskom obnovom - stanari su bili složni. I zato su mogli krenuti u obnovu i iskoristiti bespovratni dio sredstava. A upravo je složnost, ili njen (ne)opravdani izostanak, jedan od problema u većoj realizaciji ideje energetske obnove višestambenih zgrada. Jer za kandidaturu projekata potrebna je suglasnost barem 50 posto stanara. Kada dođe do realizacije projekta, odnosno njegovog financiranja, većina stanara odlučuje se za kreditno zaduženje. A u tom dijelu banke traže veću zainteresiranost stanara, od kojih neki, ne da ne žele, nego, unatoč sufinanciranju, nemaju sredstava na osnovu kojih bi se izjasnili za obnovu. I zato je broj stambenih zgrada koje se energetski obnavljaju manji, iako, primjerice samo u Slavonskom Brodu ima znatan broj njih koje vape za obnovom. Poput nebodera na križanju Vukovarske i Pilareve ulice.
Situacija je slična i u ostatku zemlje. Od 2015. godine do danas objavljeno je pet poziva za energetsku obnovu javnih i višestambenih zgrada. Ugovorno je ukupno 1.455 projekata, odnosno investicija u ukupnoj vrijednosti 550 milijuna eura, od čega 295,3 milijuna eura iznose bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, MGIPU je kao Posredničko tijelo prve razine na raspolaganju imalo preko 311 milijuna eura, a od tog iznosa, 100 milijuna bilo je namijenjeno obnovi stambenih zgrada, odnosno 71 milijun eura obnovi višestambenih zgrada. U obnovu su bile uključene sve vrste zgrada, od onih sa samo 3 stana pa do onih koje broje više od 250 stanova.
Od same objave novog, ukupno šestog, poziva do početka podnošenja prijava, prijavitelji će imati dovoljno vremena za pripremu projektnih prijedloga, a očekuje ih i nekoliko novosti. „Za razliku od prethodnog poziva za višestambene zgrade, stručna podrška Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) nije obvezna pa potencijalni prijavitelji mogu i sami prijaviti svoje projekte. Druga novina odnosi se na korištenje informatičkog sustava eFondovi putem kojeg će se predavati cjelokupna dokumentacija prijava, ali i odvijati sva komunikacija tijekom provedbe projekta.", poručili su iz resornog Ministarstva. Koliko će te novine motivirati stanare veliko je pitanje, ali da će pomoći onima koji se za to odluče svakako hoće. Jer u slučaju Supilove ulice, na prikupljanje i predaju dokumentacije čekali su tri i pol godine, od siječnja 2015. kada su krenuli s vađenjem prvih papira, do sredine srpnja 2018. kada su započeli građevinski radovi.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -